+
Blog - studeni 2008
nedjelja, studeni 30, 2008



 
    Narandža sadrži vitamin C, eterično ulje, gorke kiseline, tanin, kalijum, hesperidin, gorki glikozin, kristalni glikozid. Od kiselina: jabučnu i limunsku kiselinu, zatim pektin, sluz i dr. Jedna narandža ima oko 100 kalorija. Oboljelima od šećerne bolesti, dobro će doći da svakog jutra popiju po jednu čašu soka od limuna,narandže i grejfa jer to poboljšava razmjenu materija i reguliše varenje. Dobro djeluje kod arterioskleroze i visokog pritiska. U kozmetici je poznato eterično ulje koje se upotrebljava za razne maske i kremove. Kora od narandže se upotrebljava za njegovanje grudi. Njoj se dodaju: sojino ulje, med, propolis i druge materije.
    Narandža je bogata vitaminom C, osvježava i kao voće i kao sredstvo za uljepšavanje kože.
    Ako kašom od narandže pokrijete u tankom sloju lice, vrat, ramena, i leđa pomoćićete koži da se osvježi, postane mekana i elastična, takoreći da se podmladi.
    Ako se sunčate, dobro je da desetak minuta izložite suncu lice pod narandžinom kašom: tvrde da se dobije ljepši ten, ne izgori.
    Sok od narandžine kore kanut u oko daje blistav pogled: ovo je recept španjolskih dama još iz davnina. Oprez, operite dobro koru sapunicom i isperite vodom.
    Kažu da se to najbolje čini tako što se dobro oprana, nenačeta narandža pritisne blizu oka: mali oštri tuš nevidljivih kapi osvježiće bjeloočnice i pogled učiniti sjajnijim.
ljekovitebiljke @ 22:18 |Komentiraj | Komentari: 0
petak, studeni 28, 2008


Limun je univerzalni lijek koji se daje kod prehlade, u vidu čaja protiv gripa i kijavice. Dobar je i kao osvježavajući napitak tokom ljeta. Limun sadrži vitamin C, proteine, šećer, željezo i druge materije. Liječi reumatizam, arteriosklerozu, hemoroide, neuroze i drugo. Najveća mu je vrijednost u djelovanju vitamina C, pa se zato i preporučuje uzimanje u svježem stanju na prazan stomak. Inače, ima veliku primjenu u kozmetici, i to kao: šampon, losion, sok za kupanje, maska za lice i dr. Tijelu daje lijep baršunast izgled, a koži sjaj. Nekoliko kapi treba kanuti u mineralnu vodu. Tako se dobija losion za stezanje pora na licu. Ako se limun kuha sa korom i kao takav sipa u kadu za kupanje, tijelo će biti svježe. Limun se upotrebljava i u industriji sapuna. Poznata je ruska maska za lice koja se sastoji od soka limuna, žumanceta,kukuruznih klica i meda. Ova maska namijenjena je samo suhom tenu kože. Obićno treba da stoji 45 minuta,a zatim se skida toplim nekuhanim mlijekom. Naročito su bili poznati mirisni limunovi koje je žena primjenjivala u kremovima i maskama za lice. Djevojke iz Timočke krajine upotrebljavaju sok od limuna i mineralnu vodu kao losion za njegovanje lica. Isto tako koriste masku za lice od livadskog meda, limunovog soka i mliječi. Za skidanje peruti uzimaju riječnu vodu i u njoj kuhaju četiri kore od limuna na litar vode. Time peru kosu svake nedelje. Peruti nestane, a kosa dobija svilasti sjaja i čvrstinu. Isto tako za kupanje upotrebljavaju limunov sok i mlijeko, poslije čega koža dobija lijep i nježan izgled. Ako imate oboljele zube, dobro će doći trljanje desni korom od limuna.
    Koristite limun kad ste zdravi da se ne bi razboljeli. Limun je izvanredan dezinficijens, i zapaljeno grlo se ispiranjem brže izliječi.
    Pošto nevjerovatno brzo i efikasno rastvara masne materije, ovo se vrlo brzo uoči kod osoba sa masnom kožom: svakodnevnom upotrebom limunovog soka kao piće ili dodatkom jelima, ten postaje čist i svijetao. Limun, povrh svega, sprečava stvaranje bora.
    Velika količina vitamina C korisna je za dobar rad, odnosno održavanje krvnih sudova. Sprečava krvarenja, odnosno smanjuje ih.
    Pošto se u organizmu ovaj vitamin nikada nenagomilava, treba svakodnevno da se unosi u velikim količinama. Limun je jedan od najbogatihih izvora vitamina C.
    KAKO ODABRATI DOBAR LIMUN? Tek ako je lijepe, žute boje, znači da je sočan i zdrav. Zelenkast, sa mrljama, ili nije zreo, ili se već kvari.
    Budite oprezni kod upotrebe kore: ili je dobro izribajte četkicom pod tekućom vodom- ako ste htjeli da je nastružete, ili pak, skinite sasvim tanko gornji sloj.
    Limun će se duže održati ako ga operete, dobro izbrišete, stavite u suhu teglu i poklopite tacnom. U tacnu se povremeno naliva svježa voda. Teglu povremeno iznutra izbrisati pošto se limun «znoji».
    Da biste iz limuna iscijedili više soka, treba ga prethodno dobro protrljati, ili staviti u toplu vodu da odstoji. Ako je limun duže stajao, osvježite ga u hladnoj vodi, pa tek onda upotrijebite.
    Šta se sve može od limuna?
    Počnimo od obične, odlične limunade: blaži i osvježava. Zasladite je šećerom ili medom. Za dobro zdravlje i ljepotu!
    Limun je u svim salatama najzdraviji začin.
    Limun svakoj čorbi daje dobar ukus i dragocjeni je vitamin C.
    Limuna ima ili nema. Za vrijeme kad se ne može naći, možete koristiti esenciju koju ste sami pripremili u vrijeme kada ima limuna. Prokuha se pola litre vode sa četvrt kg šećera, kao za slatko. Iscijedi se sok od 15 limunova, pa kada sirup izmaknete, prelije sa sokom od limuna. Sipati u dobro oprane boce, dobro zatvoriti i čuvati na tamnom mjestu.
    Ili će vam se više svidjeti sirup od limuna, koji se, takođe, upotrebljava za spravljanje limunade. Uzmite jedan kg šećera u kockaka, prelijte sa pola litre vode, i kuhajte sa sokom od dva kg limunova. Dok ne prokuha, neprestano miješajte. Čim provri, sklonite. Sirup se čuva u dobro zatvorenim bocama, na hladnom mjestu.
    Osvježavajući napici od limuna.
    Limunada od lipovog cvijeta. Na deset litara vode ide kilogram šećera, četvrt litre vrestovog sirćeta, limun isiječete na kriške, šaka lipovog cvijeta. Sve se to izmiješa i ostavi poklopljeno u staklenom sudu na tamnom mjestu do tri-četiri dana, zatim se procijedi. Dobili se izvanredan osvježavajući sok.
    Limun sa čajevima.
    Nema čaja koji nije prijatniji, ali i zdraviji sa limunom, osim kada, zbog uživanja, treba limun izostaviti, da biste sasvim osjetili miris i ukus biljke ( čaj od jasmina i sl. )
    Međutim, postoji veoma prijatan čajni napitak: šipak sa limunom. Uveče se potopi kašika isitnjenog šipka u pola litre vode i poklopi. Ujutro se procijedi i doda sok od limuna, zasladi po želji, medom ili šećerom. Ovaj napitak se pije hladan tokom ljeta, a zagrijan tokom zimskih mjeseci.
ljekovitebiljke @ 15:10 |Komentiraj | Komentari: 0


Masna riba
Visok nivo esencijalnih masnih kiselina u tzv. masnim ribama kao što su losos, sardine, haringa i skuša imaju antiupalna svojstva i čuvaju naše moždane ćelije od oštećenja. Neka vam riba bude na jelovniku barem 1-2 puta sedmično.
Zeleno povrće kao što je špinat sadrži sastojke kao što su folati, koji u značajnoj mjeri reduciraju rizik od razvoja Alzheimerove bolesti.
Jabuke
Ovo voće ima veoma važnu ulogu u zaštiti mozga od bolesti koje su povezane sa starenjem. Kao i većina ostalog voća i povrća i jabuke sadrže velike količine antioksidansa, koji su izuzetno djelotvorni u borbi protiv ovog oboljenja.
Orasi i sjemenke
Sadrže visok procenat esencijalnih masnoća koje su od vitalnog značaja za funkcioniranje mozga. „Brojne studije su pokazale da su osobe koje imaju nizak nivo esencijalnih masnih kiselina mnogo izloženije riziku od razvoja senilnosti," kaže dr. John Briffa.
Džigerica
Možda je veliki broj ljudi ne voli, ali ne treba zaboraviti da je džigerica pravi „rudnik" željeza, da ima izvanredno pozitivno dejstvo na pamćenje i na pravilno funkcioniranje mozga.
Maslinovo ulje
Ovo blago Mediterana je bogato vitaminom E. Radi se o antioksidans vitaminu za koji se smatra da podstiče mentalne sposobnosti i usporava proces starenja.
ljekovitebiljke @ 15:07 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, studeni 27, 2008
  VITAMIN A ( Akseroftol-derivat karotina ) održava zdravu kožu,zdrav vid i važan je za rast. Posebno je važan za vid radi prilagođavanja oka mraku i naporima. Nedostatak ovog vitamina izaziva avitaminozu A koja se manifestuje slabljenjem vida,prijevremenim starenjem kože,neotpornošću disajnih puteva i povećanom sklonošću ka infekciji. Ako se uzima previše vitamina A (hipervitaminoza A) dolazi do promjena u vidu ekcema kože,gubljenje apetita,pojavljuje se glavobolja i opada kosa.
   Glavni izvori: Ovaj vitamin uzimamo već formiran u hrani životinjskog porijekla kao što su jetra,jaja, bubrezi,mlijeko, puter, ulje od riblje jetre ili u obliku provitamina koji se kasnije u našoj jetri pretvaraju u vitamin A. U provitamine spadaju karotini i kriptosantin. Karotini kao glavni izvor se nalaze u špinati, zelenoj salati, mrkvi,paradajzu, zelenom grašku, špargli,peršunu, celeru, mahunama, zatim bananama, kajsijama, breskvama i naranči.
    Dnevne potrebe su oko 5000 međunarodnih jedinica za odraslog čovjeka,dok su za djecu potrebe od 2000-4000 jedinica do dvadesete godine,dok u pubertetu ova doza iznosi 5-6000 jedinica. Recimo samo da se u 100 gr. Putera nalazi 2000jedinica ili da u 100 gr. Svježe džigerice sadrži od 10 000 do 170 000 jedinica. Međutim za praktičnu primjenu i razumijevanje dnevna potreba je oko 1,5 mg.
  
    VITAMIN B – Kompleks vitamina. Ovdje spada 13 vitamina koji su različiti kako po svojoj hemijskoj strukturi i po fiziološkom dejstvu što znači da su različiti i po svojoj primjeni i razmjenama u kojima je potrebno uzimati ih. Jedna od glavnih odlika ovog kompleksa je rastvorljivost u vodi i zajedničko porijeklo – pivski kvasac. Ovaj kompleks je posebno potreban rekovalescentima,trudnicama,alkoholičarima. Uglavnom ga sadrže sve lisnato zeleno povrće, džigerica, kvasac,pivo i sve žitarice.
 
    VITAMIN B1 ( Tiamin ili aneurin ), posebno je važan za obezbjeđenje procesa glikoznog metabolizma i protoka ugljenih hidrata, odnosno dovoljno energije u organizmu. Takođe je važan za rad srčanog mišića i za rad organa za disanje. Nedostatak ovog vitamina izaziva umor, nervne smetnje,kardiovaskularne smetnje,drhtavice, nesvjestice i bolest Beri-beri. Treba reći da alkohol i duvan uništavaju vitamin B1. Povećane,prekomjerne količine izazivaju povećan krvni pritisak i drhtanje ruku.
    Glavni izvori: od hrane životinjskog porijekla to su džigerica (posebno janjeća), bubrezi, a biljnog pivski kvasac, sjemenke suncokreta,i ljuska riže.
    Dnevne potrebe su od 1,0 do 2,0 mg,ali je kod osoba sa povećanom mišićnom aktivnošću veća jer zavisi od količine ugljenih hidrata koji su unijeti u organizam.
 
     VITAMIN B2 (Riboflamin) značajan je za dobar vid,pravilno varenje,za promet ugljenih hidrata i bjelančevina, obnovu ćelija. Nedostatak ovog vitamina (ariboflavinoza) izaziva osjetljivost očiju, smanjenje oštrine vida, zapaljenje usana, rožnjače,pojavu kapilara na beonjačama, dermatitis,krzanje noktiju. Prekovremeno unošenje izaziva drhtanje.
    Glavni izvori su pivski kvasac,sir,mlijeko,pileća džigerica,jaja,jogurt,riža,pečurke.
    Dnevne potrebe su oko 1,5 do 2,0 mg.
 
    VITAMIN B3 ( Antipelagricni ili PP vitamin, niazin) koristan je za pravilnu preradu proteina, masti, ugljrnih hidrata, za mentalno zdravlje, zdravu kožu, dobro varenje. Nedostatak ovog vitamina izaziva poremećaje na koži, bolest pelagru (pojava krastavog kožnog osipa), zatim smetnje u varenju, slabo pamćenje,pad koncentracije, depresiju, oboljenje zuba i probleme sa disanjem. Prekomjerno uzimanje izaziva drhtavice i pojavu ulcerozne (čirne) kiseline.
    Glavni izvori: Ne treba zaboraviti da je crni hljeb dragocjen izvor ovog vitamina. Pored njega su jetra i bubrezi sisara.
     Dnevne potrebe su od 10 do 18 mg.
 
     VITAMIN B4 ( Adenin) omogućava sintezu nukleoproteida i koristan je kod nedostataka bijelih krvnih zrnaca. Nedostatak ovog vitamina u obliku avitaminoze strogo govoreći ne postoji,ali se daje kod nedostatka bijelih krvnih zrnaca. Dnevne potrebe i izvori zadovoljene su apsorcijom bjelančevina.
 
     VITAMIN B5 ( Pantotenska kiselina ) potreban je za očuvanje zdravog nervnog sistema,pravilno lučenje adrenalina, za oksidaciju masnih kiselina i holesterola. Nedostatak ovog vitamina,strogo klinički gledano ne postoji,ali se smatra da nedostatak izaziva prijevremeno sijedu kosu i starenje kože. Prekomjerno unošenje se ne manifestuje na poseban način.
     Glavni izvori: pivo, jagnjeća džigerica, pečurke,kikiriki, žumance, bubrezi, žitarice.
     Dnevne potrebe su od 5 do 15 mg.
 
     VITAMIN B6 ( Piridoksin ) utiče na pravilnu razmjenu materija, otpornost organizma,jak nervni sistem. Nedostatak ovog vitamina izaziva nervozu, depresiju, anemiju, malaksalost, mišićnu atrofiju, hemoroide i seboreju ( perutanje kože glave i opadanje kose). Prekomjerno unošenje se ne manifestuje na poseban način.
     Glavni izvori: banane, džigerica, kvasac, mlijeko, jaja, hljeb,žitarice.
     Dnevne potrebe su od 2 do 3 mg.
 
     VITAMIN B9 ( Bc folna kiselina-antianemični) ima veoma važnu ulogu za formiranje crvenih krvnih zrnaca i rast. Nedostatak ovog vitamina izaziva anemiju i poremećaj rasta.
      Glavni izvori: pivski kvasac,špinat,špargla.
      Dnevne potrebe su oko 15 mg.
 
     VITAMIN B12 ( Dijanokobalamin ) je jedan od najvažnijih činilaca u formiranju (sazrijevanju) crvenih krvnih zrnaca. Važan je za nervni sistem i sistem za varenje,a učestvuje i u metabolizmu masti. Nedostatak ovog vitamina izaziva teške anemije-tzv. Peniciozna anemija. Prekomjerno unošenje se ne manifestuje posebnim simptomima.
     Glavni izvori: uglavnom su životinjskog porijekla i to jetra, bubrezi,žumance, riba, kravlje mlijeko, pa vegeterijanska ishrana može biti uzrokom anemije.
     Dnevne potrebe su oko 20 mg.
 
      HOLIN-B kompleks utiče na raspored masnoće u organizmu i čuva nervni sistem. Ranije je korišćen za liječenje TBC. Reguliše «odnošenje» masti iz jetre. Nedostatak izaziva taloženje masti u jetri i ako dugo traje može doći do ciroze jetre. Takođe nedostatak može dovesti do visokog krvnog pritiska.
      Glavni izvori: uglavnom su to namirnice životinjskog porijekla kao što su meso, mlijeko i jaja a od namirnica biljnog porijekla tu su zrnasto povrće, kvasac, žitarice.
 
 
 
      INOSITOL B-kompleks utiče uglavnom na očitavanje zdrave jetre. Nedostatak izaziva slab apetit i pomaže razvoju ciroze jetre.
      Glavni izvori: kvasac, sjeme susama, orasi, badem, lješnjak.
 
    PAB ( B-kompleks, Paraaminobenzoeva kiselina ) utiče na stvaranje crvenih krvnih zrnaca i usporava pojavu sijede kose.
    Glavni izvori: kupus,kelj, riža, džigerica.
 
    VITAMIN C ( Aksorbinska kiselina), učestvuje kao prenosilac vodonika u ćelijskom disanju. Važan je takođe za kožu, ligamente,zdrave krvne sudove, ublažava krvarenje. Nedostatak izaziva skorbut, krvarenje desni, prskanje kapilara, opštu neotpornost.
     Glavni izvori: jabuka, trešnja, crna ribizla, limun, naranča, paprika, peršun, jagode.
     Dnevne potrebe su od 75 do 100 mg, a kod akutnih bolesti i potrebe su i veće.
 
    VITAMIN C2 ili Vitamin P ( citrus, rutin,eskulozid) posebno utiče na održavanje propustljivih krvnih sudova i povećava njihovu otpornost na prskanje. Nedostatak ovog vitamina je prateća pojava nedostataka vitamina C.
     Glavni izvori: paprika, limun, grožđe, šljive.
     Dnevne potrebe su nepoznate.
 
     VITAMIN D ( Holekalciferol ) značajan je za prenošenje kalcijuma i fosfora u organizam i njihovo taloženje u kostima i zubima. Nedostatak ovog vitamina kod djece dovodi do rahitisa, a kod odraslih izaziva opštu slabost, krhke kosti, krivljenje kičme, krtost arterija. Suvišno uzimanje ovog vitamina dovodi do gubitka apetita,muke, povraćanje, taloženje kalcijuma u bubrezima, srcu krvnim sudovima i želucu.
    Glavni izvori: Prije svega riblje ulje, jaja, džigerica,sardine, a dobija se iz provitamina sunčanjem.
     Glavne potrebe su oko 0,025 mg.
 
    VITAMIN E ( Tokoferol ) je nedovoljno ispitan vitamin ali je poznato da utiče na cirkulaciju i plodnost. Smatra se da nedostatak ovog vitamina izaziva poremećaje u procesu razmnožavanja.
     Glavni izvori: jaja, puter, ulje kikirikija, sjemenka pamuka i jabuka, mrkva, celer, sjemenke suncokreta, maslinovo ulje, kvasac, hljeb.
     Dnevne potrebe su oko 20 mg.
 
    VITAMIN F je važan za metabolizam masti. Nedostatak ovog vitamina ne pokazuje neke posebne znake u smislu nekih tegoba.
    Glavni izvori: uglavnom sva biljna ulja,a ulje lana ga sadrži u velikoj razmjeni.
    Dnevne potrebe zbog nepostojanja hrane potpuno lišene masti je teško procijeniti.
 
    VITAMIN K ( Antihemoragični- Filokinon ) je neophodan za stvaranje protrombina koji je opet neophodan u procesu zgrušavanja krvi. Nedostatak izazaiva duže vrijeme krvarenje i teže zarastanje rana.
    Glavni izvori: kupus, karfiol, jaja, krompir, jagode, kvasac, žitarice.
    Dnevne potrebe su oko 4 mg.
ljekovitebiljke @ 20:32 |Komentiraj | Komentari: 0







Na grčkom ostrvu Halkidiki ljudi bi zahvaljujući ovoj biljci mogli da dožive i najdublju starost. Tajna je ili u biljci koja im bukvalno raste pred vratima: divlji cistus. Stanovnici  ovog ostrva svakodnevno pripremaju čaj od cistusa. Najvrijedniji sastojak biljke su polifenoli, supstancije slične vitaminima, koje se u malim količinama nalaze i u ljusci luka ili u crvenom vinu. Ali samo cistus sadrži dovoljne količine polifenola, veoma hvaljenog u kozmetičkoj industriji kao sredstvo za podmlađivanje. Činjenica je da stanovnici Halkidikija tek u malom broju znaju za srčane tegobe. Sem u slučajevima kada su nesrećno zaljubljeni. Tako bar kažu.
Cistus ne djeluje blagotvorno samo na tijelo, već je pravi melem za oboljelu kožu. Polifenoli imaju dejstvo jedne vrste antibiotika, štite od gljivica i bakterija u fazi rasta. Posebno dobar uspjeh postiže se u liječenju akni i neurodermitisa. U prirodnoj medicini se ova biljka koristi za ublažavanje svraba i alergijskih reakcija, u liječenju infekcije gljivicama, ali i u liječenju rana. Ova biljka je 1999. godine proglašena za biljku Evrope od strane Instituta "Herba historica" pri Univerzitetu u Vircburgu. U apotekama se prodaje u obliku čaja ili krema.
Neurodermitis
Pacijenti koji su do sada bezuspešno lečili neurodermitis tvrde da su sa cistusom postigli najbolje rezultate. Mnoge studije su to i potvrdile. Spoljnom primjenom došlo se do sasvim neočekivano povoljnih rezultata u pogledu liječenja neurodermitisa.
Recept: Šaku usitnjene biljke (oko 10 g) kuhajte najduže 5 minuta u 2 dl vode (eventualno do 1 I), procjedite, ostavite da se ohladi, a zatim, dok je rastvor još topao, ispirajte kritična mjesta na tijelu. I ostavite da se osuše, bez brisanja. Kada su u pitanju djeca, dobro je da dodatno popiju po 1 solju čaja od citrusa dnevno, a za završno liječenje koristi se krema od citrusa (bez dodatka konzervansa, mirisa i boja). Prema podacima na osnovu ispitivanja, poboljšanje kod djece javlja se već poslije 2 nedjelje.
Akne
Najbolje dejstvo se postiže redovnim večernjim umivanjem prokuvanim cistusom, a potom nanošenjem kreme na lice. Jednom nedjeljno savjetuje se čišćenje lica nad vrućom parom od prokuhanog cistusa.
Njega usta
Veoma dobro dejstvo ima rastvor cistusa (iz apoteke) kojim se mogu ispirati i najnepristupačniji dijelovi usne šupljine. Kod problema sa zubnim mesom savjetujemo ispiranja ujutro, u podne i uveče sa po jednom ponom čašom mlakog rastvora, iako je pomalo gorak, veoma je koristan, jer uklanja neprijatan miris iz usta, uništava bakterije koje se skupljaju na karijesu i obično prate stanja paradentoze. Rastvor možete pripremiti i sami: Stavite šaku cistusa u posudu i prelijte sa 1 I ključale vode. Pokrijte i ostavite 2-3 minuta da odstoji, procjedite i sačekajte da se još malo ohladi. Višak rastvora popijte kao čaj, a da bi imalo bolji ukus možete ga pojmešati sa čajem od kamilice ili lipe.
Gljivice stopala i noktiju
Pomiješajte vodu sa rastvorom iz apoteke u odnosu 3:1. Svake večeri prije spavanja u toj mješavini potapajte desetak minuta ruke ili stopala, a onda na kritična mjesta utrljajte kremu od cistusa.

Neprijatan miris znoja
Uzmite 2 šake usitnjene biljke (oko 20 g), prelijte sa 1,5 do 2litar ključale vode, ostavite da odstoji 2-3 minuta, procjedite, pa jednom dnevno operite sve problematične  zone mlakim rastvorom. Jutarnje i večernje pranje je obavezno.

ljekovitebiljke @ 19:05 |Komentiraj | Komentari: 0
utorak, studeni 25, 2008



     Dobro štiti od zaraznih bolesti, liječi hronične crijevne poremećaje, smanjuje krvni pritisak. Stavlja se na čireve sa propolisom, liječi razne kožne bolesti, ima veliku primjenu u kozmetici jer djeluje i kao baktericidno sredstvo. Zato se najviše daje ( alkoholni rastvor ) kod srčanih bolesti. Pomaže i u slučajevima oboljenja disajnih puteva i za liječenje od crijevnih parazita. Ako se pomiješa tucani bijeli luk sa maslinovim uljem, može da bude lijek protiv žuljeva na nogama i protiv bradavica. Antiseptična i stimulativna svojstva bijelog luka potvrđena su još prilikom suzbijanja epidemije kolere, 1913. godine, u Bejrutu, kao i u vrijeme epidemije tifusa i difterije, 1918. godine. Čuveni savremeni francuski fizioterapeut H. Lekler sa uspjehom je upotrebljavao bijeli luk kao preventivno sredstvo za vrijeme velike epidemije gripe 1918. godine. Narodna medicina kroz vijekove nikako nije napuštala bijeli luk kao revulzivum, antiseptikum, antispazmodikum i antihelmintikum. Sok bijelog luka zaustavlja gnojenje rana. Bijeli luk izaziva crvenilo kože, uređuje stolicu i zaustavlja proljev.
    Za liječenje visokog krvnog pritiska:
Uzme se 10 grama istucanog bijelog luka i prelije sa 100 gr alkohola 53%. Tako preliven bijeli luk se drži u zatvorenoj tamnoj tegli 10 dana, zatim se procijedi i upotrebljava,dajući po 10-20 kapi na kocki šećera, obično prije jela.
    Bijeli luk ima odličnu primjenu u kozmetici, pomiješan sa koprivom, kamilicom i lavandom daje odlično sredstvo za liječenje peruti na glavi i služi protiv opadanja kose.
ljekovitebiljke @ 13:41 |Komentiraj | Komentari: 0
    Ova biljka veoma je važna sirovina za proizvodnju skroba na industrijski način. Kao takav, ima veliku primjenu u dječijoj kozmetici, pripremu raznih pudera za posipanje a i kao dijetetsko sredstvo protiv raznih oboljenja. Kao dijetetski preparat, krompir ima uticaj na ishranu, mada može da bude i otrov. Zato, prilikom ljuštenja, početkom proljeća, treba obratiti pažnju na solanin ( to je ona zelena boja koja se javlja ispod same ljuske). Solanin je glikoalkaloid koji ima izvjesne slabe hemolitičke osobine saponina. Ljudi su primijetili da stoka ne jede taj dio krompira jer je škodljiv kao hrana. Inače, krompir se koristi preko cijele godine. Bareni krompir je lak za varenje. Kao takvog ga treba upotrebljavati za ishranu. Od siromašnih,pa do prijema na najvišem nivou, krompir se od davnina iznosio na sto u stotinu i više varijanti.
    Univerzalna hrana, ali i sredstvo za uljepšavanje.
    Ljuske od mladog krompira začas osvježe kožu.
    Topla kaša ( pire ) preko koje se stavi gaza djelovaće dubinski i osvježiti umornu i uvelu kožu,učiniće je elastičnom. Na neki način ova kaša djeluje kao piling, gornji sloj kože se regeneriše,obnavlja.
    Strugan krompir, ali upotrebljen odmah dok ne potamni djeluje izuzetno dobro na hrapavu, ogrubjelu kožu: brzo će omekšati i povratiti svježinu.
    Poznat je iz davnih vremena iz drevne Indije za ljepotu. Veoma je omiljen u ovoj zemlji i ostaje za sva vremena popularno sredstvo za očuvanje lijepe, zdrave i čiste kože: 
Opere se zdrav, mlad krompir, isiječe na nekoliko režnjeva i njime oblože lice i ruke. Poslije desetak minuta već se primjećuje djelovanje:koža postaje svjetlija, mekša, dobija prirodan sjaj. Posebno se preporučuje za njegu ruku dok se radi u kuhinji. Osim toga brzo će ukloniti miris luka sa ruku, pa i to je velika korist. I poslije čišćenja ribe, opraćete ruke dobro ih protrljati struganim krompirom i ostaviti da malo djeluje.
    I voda u kojoj se krompir kuha je veoma zdrava za kožu: umivanje osvježava, omekšava, vraća elastičnost, poboljšava cirkulaciju, naročito ako istovremeno masirate kožu dok je umivate krompirovom vodom.
    Jedna izuzetno dobra pasta za njegu ruku jeste- opet od krompira! Pomiješa se pire i kašika mlijeka u prahu. Ovom kašom što češće liječite ruke ako su ispucale od pretjeranog rada, ili vam je koža prekomjerno suha po prirodi.
ljekovitebiljke @ 13:34 |Komentiraj | Komentari: 0
ponedjeljak, studeni 24, 2008
Slika:Kadulja Krizisce 240508 2.jpg
Kadulja je biljka koju većina nas poznaje zbog učinkovitosti kod ublažavani! tegoba pri upali ždrijela i usne supljii. Ipak, ona ima i druga ljekovita djelovanja - smiruje astmafične napade, smanjuje pretjerane znojenje, snižava količinu šećera u krvi. Ublažuje također i tegobe koje se javljaju u mertopauzi te stimulira i istovremeno regulira menstrualni ciklus. Korisna je i kod problema s probavom jer ublažava grčeve. Smanjuje kašalj kod pušaća i pročišćava dišne ograne. Kod kožnih upala dezinficira i zacjeljuje rane. Koristi se kod ekcema, svraba, prišteva i uboda insekata (dobro je položiti svjež list biljke na bolno mjesto). Stručnjaci ipak ne preporučuju dugotrajno korištenje kadulje - lječenje njome ne bi trebalo da traje dulje od tri nedjelje.
ljekovitebiljke @ 12:35 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, studeni 22, 2008

Svi starimo, no na nekima se to znatno manje opaža nego na drugima. Starenje se obično povezuje s obolijevanjem od jedne ili više hroničnih bolesti koje se smatraju posljedicom zamora i "trošenja" organizma. Hoćemo li i kada dobiti srčani udar, ne ovisi isključivo o godinama, nego ponajviše o životnim navikama i načinu prehrane. Rizik od bolesti i slabosti povećava se sa nedostatkom kretanja, imamo li genetske predispozicije za obolijevanje te ako se loše hranimo.
Hrana jača imunološki sistem, daje nam energiju i omogućava brojne funkcije.
No, namirnice koje konzumiramo ne čine uvijek uslugu tijelu, od njih nekad imamo više štete nego koristi.


"Pametna" prehrana produžava život za barem četiri godine. Prema istraživanjima, nekoliko kockica tamne čokolade i nekoliko badema dnevno, tri do pet porcija voća i povrća, čehno bijelog luka i riba, te čaša crnog vina nakon obroka ženama će produžiti život za 4,8 godina, a muškarcima za 6,6 godina. Te su namirnice bogate antioksidansima, omega 3 kiselinama, vlaknima i drugim nutrijentima koji rizik od srčanih bolesti smanjuju za 76 posto. Pored toga, konzumiranjem manje zasićenih masnoća, a više povrća, voća i cjelovitih žitarica smanjuje se i rizik od raka dojke.

 Neutralizirajte slobodne radikale

Slobodni radikali su nestabilni oblici molekula kisika koji oštećuju funkcije ćelija, a nastaju u procesima metabolizma. Tijelo ih proizvodi kao reakciju na snažno ultraljubičasto zračenje, zagađen zrak, pušenje i pasivno pušenje. Stvaranje slobodnih radikala pridonosi procesu starenja i razvoju brojnih s njim povezanih oboljenja, poput raka te srčanih i upalnih bolesti. Osim toga, starenje pojačava stvaranje slobodnih radikala, što znači da bismo se s godinama trebali hraniti što zdravije.

U borbi protiv slobodnih radikala najjači su nam saveznici antioksidansi.To su vitamini C i E te spojevi poput polifenola.

Antioksidansi su vrlo važni za dugovječnost, no moramo poduzeti niz preventivnih mjera kako bismo zdravije starjeli. Primjerice, valja povećati unos proteina, kalcija i vitamina D, te uzimati manje zasićenih i trans-masnoća. Kako niti jedna namirnica sama za sebe ne djeluje kao jednokratni eliksir mladosti, potrebno je osmisliti uravnoteženu prehranu koja sadrži sve tvari potrebne organizmu.

Mahunarke

Bogate su zdravim ugljikohidratima i vlaknima pa održavaju optimalnu razinu šećera u krvi te kontroliraju inzulin. Zbog zdravih proteina odlična su zamjena za meso te obiluju antioksidansima.

Savjet više: dodajte grah, grašak ili slanutak šupama, salatama i jelima s tjesteninom. Konzervirani grah ili grašak možete umiješati u umake i kaše, a pire od slanutka ili graha sa začinima koristite kao namaz na integralnom hljebu.

Cjelovite žitarice

To su žitarice koje nisu potpuno očišćene od ljuski, koje obiluju mineralima te funkcioniraju kao čistači crijeva i stimulatori probave. Cjelovite žitarice i proizvodi koji ih sadrže djeluju kao "piling" iznutra. Tako nas oslobađaju toksina i zaostataka hrane koji stvaraju naslage u probavnom traktu.

Savjet više: na policama bolje opremljenih trgovina bogat je izbor tjestenine, hljeba, keksa i ostalih proizvoda od cjelovitih žitarica.Nemojte ih dodavati svojoj prehrani, neka vam u potpunosti zamijene bijeli hljeb, tjesteninu i rafiniranu rižu.

Voće i povrće

Osigurat će organizmu nužne vitamine i minerale te vlakna, bez kojih je normalna probava nezamisliva. Osim toga, voće i povrće obiluje antioksidansima, najboljim prijateljima mladosti.

Najbolji izbor:

• Voće - borovnice, brusnice, maline, jagode, jabuke i trešnje.

• Povrće - kelj, špinat, brokula, artičoke, avokado, šparoge, karfiol, slatki krompir, mrkva, tikva i luk najbogatiji su antiageing hlorofilom i antioksidansima.

Orašasti plodovi

Izvrstan su izvor proteina koji ne sadrže holesterol, što ih čini odličnom zamjenom za meso. Istraživanje koje je obuhvatilo 35.000 žena pokazalo je kako je kod ispitanica koje su konzumirale namirnice bogate vitaminom E znatno smanjen rizik od srčanog i moždanog udara.

Zdrava prehrana nezamisliva je bez badema - bogatih izvora vitamina E, američkih oraščića, koji obiluju antioksidansi-ma, i domaćih oraha koji sadrže omega 3 masne kiseline.

Savjet više: doručak sa pahuljicama obogatite šakom badema, salatama dodajte nasjeckane orahe, a frapeu mljevene bademe, orahe ili lješnike.
                                                      izvor:prirodna Kozmetika

ljekovitebiljke @ 21:02 |Komentiraj | Komentari: 0
petak, studeni 21, 2008
DOBRE STRANE
Bogatiji je vitaminom C od naranči i odličan je izvor kalija, koji reguliše krvni pritisak, te folne kiseline.
LOŠE STRANE
Posljednjih godina raste broj alergičnih na ovo voče. Problem je naročito izražen kod male djece, tvrdi jedna studija provedena na univerzitetu Southampton. Naime, ustanovljene su reakcije kod dvije trećine ispitane djece koja su prvi put jela kivi, a tek jedna petina odraslih imala je alergijsku reakciju. Simptomi alergije su svrbež ili otečena sluznica u ustima, a u težim slučajevima i otežano disanje i anafalitički šok. Alergiji na krvi više su izloženi oni koji pate od proljetnih alergija, kao i oni koji su alergični na kikiriki, mlijeko i jaja.
KAKO SE ZAŠTITITI
Simptomi poput svrbeža, nadraženog grla ili mjehurića na usnama upućuju na alergiju, koja se može pogoršati ako nastavite uzimati ovo voće, te ako u porodici postoje osobe sklone alergijama. Bilo bi dobro da se posavjetujete s ljekarom ukoliko djeci prvi put dajete kivi.
izvor:Prirodna Kozmetika
ljekovitebiljke @ 12:30 |Komentiraj | Komentari: 0
četvrtak, studeni 20, 2008

Dobre i loše strane voća




DOBRE STRANE
Sadrži mnogo vitamina C, a crveni i karotinoide - pigmente koji se nalaze i u narančama, kao i u žutom voću i povrću bogatom antioksidansima, zaštitnicima imunološkog sistema.
LOŠE STRANE
I mala čaša soka od grejpa može umanjiti dejstvo mnogih lijekova, poput antidepresiva, lijekova protiv povišenog kolesterola i visokog krvnog pritiska. Sastojci grejpfruta sprečavaju enzime koji utiču na djelovanje lijekova, te prouzrokuju neku vrstu predoziranosti. Ukoliko lijek protiv povišenog kolesterola uzimate sa sokom od grejpa, to može izazvati bolove ili grčeve u mišićima.
KAKO SE ZAŠTITITI
Izbjegavajte grejpfrut ako uzimate bilo koji lijek.
                                                                                                                izvor:Prirodna Kozmetika
ljekovitebiljke @ 21:27 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
Pomiješati pola kg.meda sa 100 gr.borovih pupoljaka koji se skupljaju u proljeće.Ostaviti da odstoji na mračnom mjestu,a u septembru izvaditi pupoljke bora.Teglu sa medom držati pola sata u ključaloj vodi i na kraju promiješati,u slučaju jakog kašlja ,polako otapati kašičicu meda više puta u toku dana.
ljekovitebiljke @ 13:42 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
srijeda, studeni 19, 2008
Izdubiti jednu rotkvu (onu bijelu veliku za salatu) tako da izgleda kao casa. Unutra staviti kasicicu - dvije meda. Pokriti salvetom i ostaviti preko noci. Ujutru ce se rotkva napuniti sokom. Treba uzimati po jednu kasicicu tog soka ujutru i navece. Prijatnog je ukusa a pomaze i smiruje kasalj.
 
Drugi način:

Skuvati jak caj od 40 gr zalfije i 600 ml vode.
Uspinovati 300 gr secera bez vode na laganoj vatri(spinovati po gore navedenom uputstvu). Skloniti s vatre i u to procijediti caj. Taj sirup mijesati na laganoj vatri od prilike jedno sat vremena. Kad dodje do gustine meda, ohladiti i sipati u teglu i cuvati u frizideru.
Odrasli 3x po 1 veliku kasiku
Djeca 3x malu kasikicu
Smiruje kasalj, a sirup je odlican i za pusace da isperu pluća.
ljekovitebiljke @ 19:30 |Komentiraj | Komentari: 0
Uvriježeno je ali i opravdano mišljenje da citrusi odgađaju starenje, čuvaju tkiva, jačaju krvne žile i kožu čine mekšom. Citrusno voće i njihovi sokovi zaštićuju tijelo svojim antioksidativnim sastojcima, te jačaju imunološki sustav.



Najpoznatije vrste citrusnog voća su slatka naranča, limun, mandarina, grejp, limeta, gorka naranča i mnoge druge.

Mandarinama, limunom, narančama smo se častili cijelu zimu pod isprikom kako su prepuni vitamina C, čuvaju nas od prehlada, poboljšavali smo okus čaja limunom...Čemu onda prestati i preko ljeta? Možda su manje dostupni, i sezonsko voće je puno jeftinije, ali su duplo više osvježavajući nego npr. jabuka ili kruška a osvježenja u vrućinama itekako treba.

Za obogaćivanje arome jela upotrebljava se kora i meki dijelovi ploda limuna. Kora ploda sadrži glikozide, eterična ulja, hesperidin koji jelima daju vrlo svojstven miris i okus. Kako se citrusi najčešće konzumiraju u svježem obliku ili kao sokovi, unos obilja vitamina i minerala koje sadrže siguran su način dobre opskrbe organizma ovim visokovrijednim nutritivnim tvarima.

Njihova korist nije samo u hrani, oni se stoljećima rabe u kozmetici, za ljepotu lica i tijela. Uz obilje organskih kiselina, beta karotena, pektina, terpena, kalcijevog oksalata, citrata te malu energetsku vrijednost citrusi su dobro prihvaćeni kod osoba koje žele fit izgled i light osjećaj (znači za sve nas)!

Mandarina je po svom sastavu vrlo slična naranči. U 100 g mandarine ima 30 mg vitamina C (naranča na istu količinu ima 50 mg C vitamina), a tu su i vitamini B skupine, minerali kalcij, magnezij, cink, pa čak i 160 mg kalija, koji je, između ostalog, zaslužan za dobar rad srca.

Svježe iscijeđen sok mandarine savršen je odabir za dobar početak dana. U 100 g soka od mandarine ima 180 mg kalija, 18 mg kalcija, 8 mg magnezija, 14 mg fosfora, a tu su i željezo, cink i bakar, uz obilje antioksidativnih fitokemikalija. Moram i posebno istaknuti da su skroz siromašni kalorijama npr. 100 gr. naranče ima 48cal , limun 43, nektarina 50 kcal... shvatili ste. Možete u njima uživati koliko vam se da.



Citrusi kao kozmetika

Budući da sadrže obilje vitamina C i E, minerala i elemenata u tragovima (željezo, kalij, kalcij, fosfor) te limunske kiseline, pektina, limunovog ulja i bioflavonoida, limun, odnosno njegov sok i ulje, kao i preparati na bazi limuna, učinkovito čiste, jačaju i učvršćuju kožu, te potiču obnavljanje njenih stanica, zbog čega se preporučuju svim vrstama kože. (izuzetak jako suha koža lica - ako se čisti preparatima na bazi limunske kiseline a ne ulja će dodatno isušiti kožu).

Maska za masnu kožu

Najprije izmiješajte 60 ml slatkog vrhnja s 5 g propolisa u prahu i pustite da odstoji oko sat vremena. Masu potom zagrijte na laganoj vatri. Maknite s vatre, umiješajte 50 g meda i 10 ml soka od limuna, pa pustite da se ohladi. Masku zatim nanesite na lice i pustite da se osuši. Osušenu masku odstranite mlakom vodom.

Maska za nečistu kožu

Izmiješajte 3 žlice punomasnog mekog sira, 1 žumanjak, 1 žličicu ulja pšeničnih klica i sok od pola limuna. Masku protiv mitesera i prištića nanesite na lice, pustite da djeluje 20 minuta, a potom je isperite mlakom vodom.

Lifting za lice

Izmiješajte sok od pola limuna sa žlicom tople vode. Mješavinu, koja zateže kožu i briše borice, vatom nanesite na lice dvaput dnevno.

Kupka za njegu tijela

Na kolute narežite pola kilograma biološki uzgojenih limuna, prelijte ih uzavrelom vodom i pustite da odstoje sat vremena. Tekućinu potom dolijte u vodu za kupanje i uživajte dvadesetak minuta.

Ulje protiv celulita

Izmiješajte po 7 kapi eteričnog ulja naranče, lavande i borovice s 50 ml ulja jojobe. Nakon kupanja ili tuširanja, mješavinom masirajte dijelove tijela zahvaćene celulitom.

Pakung za oštećenu kosu

Izmiješajte sok od 1 limuna, 1 žlicu meda, 2 žumanjka i 1 bjelanjak. Masirajući, masu nanesite na kožu glave i kosu, ostavite da djeluje 10 minuta, a potom dobro isperite. Ako je kosa izuzetno suha, masi možete dodati 1 žličicu ulja pšeničnih klica.

www.fitness.com.hr


ljekovitebiljke @ 15:03 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
utorak, studeni 18, 2008
Još u starom vijeku bila su poznata ljekovita i blagotvorna svojstva aromatičnog bilja. Većina je njih trgovačkim putevima iz Male Azije, Indije i sa Sredozemlja stigla i u naše krajeve te pod utjecajem povoljne klime uspjela se održati i opstati u našem podneblju. Neke od ovih mirodija koristile su se samo u kulinarstvu dok većina ima i višestruka ljekovita svojstva.

Neki od začina pojačavaju apetit, neki smanjuju želju za slatkišima dok su neki od njih višestruko bogati nutrijentima. Iako su kao čajevi najučinkovitiji, njihov utjecaj na zdravlje kao začina, nipošto nije za odbaciti. Dakle, navest ćemo one najučestalije, one s kojima najčešće obogaćujemo svoja jela i one koji su nam najdostupniji.

Bosiljak (basileos, grč.-kralj)

Bosiljak je slatkastog mirisa, intenzivna okusa. Njegovi listići puni su mirisnog eteričnog ulja (0,3-0,8%) estragola ili metilkavikola (linalol, cineol i dr. antiseptične tvari te je ujedno i prirodni konzervans) koje jelima daje savršenu aromu, a ujedno je odlična zamjena za sol te se stoga koristi za sniženje krvnog tlaka. Bosiljak snižava krvni tlak, potiče apetit, utječe na probavu i ravnotežu crijevne flore. Smiruje živčanu napetost, poboljšava pamćenje i koncentraciju, sprečava glavobolju i migrenu.

Energetska vrijednost 100g ovog plemenitog začina iznosi 27 kcal, 2,54g proteina, 4,34 g ugljikohidrata, 3,90g dijetalnih vlakana (pomažu pravilnoj funkciji crijeva, smanjuju rizik od raka debelog crijeva), 0,61g masti te nema kolesterola.

Komorač

Komorač je samonikla biljka, spada u porodicu štitarki, a potječe iz sredozemlja te mu odgovara topla mediteranska klima. Bogat je eteričnim uljima koja jelima daju aromu, a našem organizmu zdravlje. Samo 100g korijena ove mirodije sadrži 31 kcal, 1,24g proteina, 0,20g masti, 7,3g ugljikohidrata, 3,1g dijetalnih vlakana (vežu na sebe otrovne i masne tvari u crijevima te tako smanjuju kolesterol i masnoće u krvi). Bogat je kalijem, mineralom koji snižava visoki krvni tlak te tako utječe na prevenciju srčanog i moždanog udara; manganom i vitaminom C, prirodnim antioksidantom koji uklanja slobodne radikale te potiče stvaranje kolagena.

Sjeme ove biljke kaloričnije je od korijena (345 kcal/100g), ima više proteina, masti, ugljikohidrata, dijetalnih vlakana te fitosterole. Sadržimangan, željezo, magnezij, kalcij, bakar, fosfor, cink, vitamin C; vitamine B kompleksa: niacin, tiamin, piridoksin, riboflavin. Sjemenke na sebe vezuju vodu jer bubre, te stvarajući osjećaj sitosti usporavaju probavu.

Celer

Celer je zeljasta, aromatična biljka, koji se razvio iz samoniklog celera. Odličan je prijatelj juhama, mesnim i drugim jelima. Celer se osim kuhanog, može jesti i sirov kao grickalica te je tako ujedno i najzdraviji. Jedu se njegov korijen, listovi, stabljika i sjemenke.



Korijen celera sadrži aromatična ulja, antioksidant flavonoid apin i aminokiselinu asparagin.Snižava krvni tlak, smanjuje razinu šećera, pomaže osobama sklonim debljanju, pomaže izlučivanju tekućine iz organizma te utječe na smanjenje celulita. Celer pobuđuje apetit, jača otpornost organizma. Sadrži kumarin koji sprečava djelovanje slobodnih radikala, izvor je vitamina K, koji štiti od osteoporoze.

B kompleks pomaže u prevenciji bolesti živčanog sustava te čisti jetru. 100 g svježeg celerovog korijena ima sam 14 kcal, 0,69g proteina, 2,97g ugljikohidrata, 1,60 g dijetalnih vlakana, 0,17 g masti i nema kolesterola.

Peršin

Peršin je dvogodišnja biljka koju najčešće uzgajamo u vrtovima, a potječe sa Sredozemnog mora. Ugodnog je intenzivnog mirisa, njegovo zeleno lišće bogato je vitaminom C (olakšava apsorpciju željeza), beta karotenom, vitaminima B skupine, mineralima kalijem, kalcijem, željezom, magnezijem, fosforom, manganom. Ima i antiseptičko djelovanje. Kako ne bi izgubio svoje nutritivne vrijednosti, jelima se dodaje pri završetku kuhanja dok se može žvakati i sirov.

Peršin je dobar diuretik stoga se koristi za čišćenje organizma, za bolesti bubrega, uklanjanje celulita, otežanog mokrenja, oticanja nogu, nadutosti. Oko 100g ima 40 kcal.

Vlasac

Vlasac je višegodišnja lukovičasta biljka, porijeklom iz središnje Azije,čije duguljaste cijevaste listove koristimo u pripremi hrane. Pripada porodici luka, ali je najnježnije arome pa je stoga zahvalan dodatak jelima.

Poznato je njegovi diuretičko djelovanje, pomaže radu bubrega, mokraćnog mjehura i crijeva. Poznato je da podiže krvni tlak zato ga valja konzumirati u umjerenim količinama. Bogat je vitaminom C i vitaminom A.

Vlasac je najbolje koristiti kao svjež dodatak prehrani jer sušenjem gubi nutritivne vrijednosti i aromu.

Mažuran

Mažuran, poput bosiljka dolazi iz obitelji usnjača, porijeklom sa istočnog Sredozemlja. Prirodni je diuretik, ima antibakterijska svojstva, laksativna svojstva, antiepileptik, narkotik, sedativ, stimulans, sedativ.

Novija znanstvena istraživanja potvrđuju ljekovitost kod AIDSa, Alzheimerove bolesti, psihičkihoboljenja, mišićne distrofije i raznih mišićnih grčeva (antispazmotik).

Mažuran u organizmu djeluje na pojačavanje znojenja te se tako izlučuju otrovi iz organizma, pomaže izlučivanju mokraće, radu bubrega te pomaže kod detoksikacije crijeva. Djeluje i kao lijek za želudac jer umiruje želučane bolove. Općenito je stimulator svih unutrašnjih organa, pomaže kod svih vrsta glavobolje. Dokazano snižava krvni tlak.

Koristi se kao začin za juhe, jela od povrća, mesa, divljači.

Ružmarin

Ružmarin je grmolika biljka sitnih ljubičastih cvijetića i malih igličastih listova jakog okusa i ugodnog mirisa, bogat eteričnim uljima. Raste u toplim mediteranskim krajevima, na kršovitom tlu bogatom kalcijem. Iako jakog okusa, izvrstan je dodatak juhama, mesu i ribi.



Energetska vrijednost 100g svježeg ružmarina iznosi 131kcal, 20,7 g ugljikohidrata, 5,8 g masti i 3,3 g proteina, 14,4 g dijetalnih vlakana i 44 mg fitosterola.

Izvor je mangana, željeza, kalcija, bakra i magnezija. Bogat je izvor vitamina C, folne kiseline, vitamina A, piridoksina i panteonske kiseline. Osušeni ružmarin ima veću energetsku vrijednost (100g=331kcal), a sadrži sve vitamine i minerale kao i svježi, čak u većim količinama.

Koristi se protiv nadutosti i za grčeve u trbuhu. Potiče cirkulaciju i dotok krvi prema mozgu, stoga jača pamćenje i koncentraciju. Po novijim istraživanjima pomaže u prevenciji raka. Ima diuretička, sedativna i antiseptička svojstva te jača imunološki sustav.

Kadulja

Kadulja je mediteranska biljka, višegodišnja, raste u kršu, na tlu bogatom kalcijem i ima brojna ljekovita svojstva. Sivih je duguljastih listiva, cvate ljubičastim cvjetovima. Djeluje na čišćenje krvi, dobar je diuretik, potiče izlučivanje tekućine iz organizma, olakšava probavu i probavne tegobe. Regulira znojenje, utječe na izmjenu tvari u organizmu.

U kulinarstvu se primjenjuju listovi, najčešće osušeni kao dodatak pečenim jelima, najčešće masnim te olakšavaju probavu takvih jela i dokazano otvara apetit.

Ovo su tek neki od začina koji rastu na našem podneblju, a imaju najveće nutritivne vrijednosti i najbogatiji su vitaminima i mineralima. Učestalo korištenje obogaćuje vašu prehranu bogatim sastojcima, nezamjenjivim u svakodnevnoj pravilnoj prehrani, a najveća funkcija začina je, osim da oplemeni okus jela, da mu svojim sastojcima pruži "protutežu" te učini jelo lako probavljivim. 


www.fitness.com.hr


ljekovitebiljke @ 19:37 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
ponedjeljak, studeni 17, 2008
Bijeli luk i med kada se zajedno unose u organizam mogu da pomognu u liječenju doslovce svakog oboljenja.Od davnina je poznato da bijeli luk djeluje preventivno na razvoj malignih bolesti,sprečava stvaranje krvnih ugrušaka ,snižava holesterol i krvni pritisak,normalizuje ubrzan rad srca,pospešuje probavu i rad želuca,podstiče rad jetre,bubrega i prostate,pomaže u slučaju plućnih oboljenja.Podjednako rame uz rame sa ovom riznicom zdravlja stoji med čudesni eliksir iz pčelinjih košnica koji ojačava organizam,jača i čisti krv,liječi plućne bolesti,neuralgiju,reumu i bubrege. 

Med i bijeli luk
ljekovitebiljke @ 13:04 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, studeni 15, 2008
KESTEN DIVLJI [aesculus hippocastanum]engleski naziv: Horse Chestnut

Opis biljke:
Divlji kesten je veliko drvo visine od 20 do 30 metara. Ima veliku gustu lisnatu krošnju. Kora mu je ispucana i smedja. Na debelim grančicama razvijaju se u aprilu i maju veliki sjajni pupovi koji daju neku materiju nalik smoli. Zaštićeni Ijuskama od zimske hladnoce u unutrašnjosti tih pupova razvijaju se listovi i cvetovi. Listovi su na dugačkim peteljkama. Sastavljeni su od 7 lisaka koji su nalik prstima na ruci. Liske su klinaste i kao testera dvostruko nazubljene. Cvetovi su lepi, simetrični, belo-žuto i ružičasto pegavi, a stoje u uspravnim kitama. Cvet ima čašku kao zvonce, 4 do 5 nejednakih latica i 7 svinutih prašnika koji vire prema spolja. Plod je bodljikava torbica sa 1 do 4 vrlo velike sjajno-smedje semenke. Upotrebljava se za izradu preparata, prvenstveno za lečenje venskih oboljenja, pre svega proširenih vena, hemoroida, tromboflebitisa i dr. Seme divljeg kestena koristi se za dobijanje skroba iz koga se nakon hidrolizacije u šećer i fermentacije šećera može dobiti alkohol ili mlečna kiselina. Saponin izolovan iz semena može se koristiti za pranje , negu kose, za penušave rastvore u aparatima za gašenje požara – kao emulgator. U svim delovima biljke koja se koristi, najdelotvorniji i lekoviti je upravo saponin koji leči od kožnih bolesti, razredjuje krv i čini je manje lepljivom.Masno ulje ( Oleum Hipopocastani ) dobija se ekstrakcijom iz oljuštenog semena, odnosno iz njegove košuljice, ili kao sporedan produkt prilikom proizvodnje skroba ili alkohola iz semena,takodje se koristi u industriji sapuna.

Stanište:
Gaji se u drvoredima, parkovima i pojedinačno . Raste u najvećem delu Europe. Može da doživi preko 200 godina.

Lekoviti deo biljke:
Za lek se skupljaju u proleće pupoljci i cvetovi, a u jesen semenke-kesteni

Lekovito delovanje:
Pupovi i cvetovi divljeg kestena dobro su sredstvo protiv reumaticnih bolova, uloga (gihta) i neuralgija. Plod divljeg kestena koristi se u lečenju žuljeva i povećane prostate, otečene mošnice, proširenih vena, groznice od prehlade i proliva.                                                       izvor:herbateka
ljekovitebiljke @ 10:20 |Komentiraj | Komentari: 0
petak, studeni 14, 2008
Čurukot  liječi dosta bolesti pored ugodnog mirisa on je i ljekovit  evo jednog primjera njegove ljekovitosti .Čaj za prehladu i grlobolju:staviti da voda provri i kad provri onda usuti nekoliko zrna čurukuta i kuhati još 7-10 min.vrlo  djelotviran čaj za upaljeno grlo i zasladiti medom.                                          
ljekovitebiljke @ 12:54 |Komentiraj | Komentari: 0
Talijansko istraživanje pokazalo je da mediteranska prehrana, koja obiluje maslinovim uljem, svježim voćem i vitaminom E, smanjuje rizik od nastanka bolesti krvnih žila, poput upale vena, ateroskleroze, pa čak i tromboze.

Istraživanje je provedeno na 1 251 ispitaniku, prosječne dobi od 68 godina i to putem EPIC (European Prospective Investigation into Cancer and Nutrition) upitnika.

Rezultati istraživanja pokazuju da su tri faktora povezana sa smanjenjem rizika od nastanka bolesti krvnih žila. Dnevni unos masnoća biljnog porijekla, prvenstveno maslinovog ulja, u dozi od 34 grama ili više, smanjio je rizik od bolesti krvnih žila za više od 60%. Visoka razina HDL kolesterola također je povezana sa smanjenim rizikom (za svakih 10 miligrama po decilitru rizik od bolesti krvnih žila smanjio se za 24%). Unos vitamina E u dozi od 7,7 miligrama dnevno smanjio je rizik od nastanka bolesti krvnih žila za značajnih 63%. Vitamin E ima antiaterosklerozni učinak zahvaljujući svojim antioksidativnim i protuupalnim svojstvima.

Rezultati ovog istraživanja, objavljeni u časopisu Atherosclerosis, pokazuju da starije osobe koje konzumiraju veće količine biljnih masnoća, posebno maslinovog ulja i vitamin E, rjeđe obolijevaju od bolesti krvnih žila.

ljekovitebiljke @ 10:58 |Komentiraj | Komentari: 0
srijeda, studeni 12, 2008



Osobine: Vitamin B12 koji ojacava nerve i poboljšava rad mozga, željezo i minerale koje je teško pronaci kao što su magnezij i kalij. 100 grama školjki sadrži 126 do 146 kalorija, 2 do 4 grama masnoca i 0 grama vlakana. Kušajte jednu zdjelu Manhattan guste juhe od školjki sa rajcicama (sa veoma malo masnoce).

Losos, Tuna, Skusa....

Osobine: Hladnovodne ribe kao što su losos, skuša i tuna su najbolji izvor Omega-3 masne kiseline, koja pomaže u smanjenju rizika od srcanih bolesti. 300 grama kuhanog lososa sadrži 127 kalorija, 4 grama masnoca i 0 grama vlakana. Ocistite file sa marinadom dumbira i soje a zatim ih pecite na žaru sve dok ne budu mehki toliko da ih lahko možete vilicom odvajati.

Rakovi

Osobine: Odlican izvor vitamina B12 i cinka koji jaca imunitet. 300 grama rakova sadrži 84 kalorije, 1 gram masnoca i 0 grama vlakana. "rak" u sušiju se obicno pravi od riba zato vi kupite konzerviran i napravite svoj vlastiti specijalitet sa rakovima.


ljekovitebiljke @ 23:32 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
maline.jpgMaline, u našim krajevima još poznate i kao črlena kupina, jagodnjak, crvena jagoda, rastu samoniklo u šumama, a lako ih se uzgaja i u vrtovima.
Osim ugodnog slatkog okusa, maline su i odličan izvor vitamina C, K, te minerala mangana i magnezija, a sadrže i nešto klacija i željeza.
U našem podneblju, bilo da su samonikle ili uzgajane, sazrijevaju u srpnju i kolovozu. Od zrelih plodova spravljaju se domaći pekmezi, liker i, vjerojatno najrašireniji domaći sok - malinovac.
ljekovitebiljke @ 23:28 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
nedjelja, studeni 9, 2008
Danas je poznato da čaj sadrži kofein. Kofein u čaju otkriven je 1827. godine. Kako je otkriven u čaju, tada je nazvan tein, no kako ne postoji razlika između teina i kofeina, usvojen je izraz kofein. Kofein u čaju, za razliku od kave, ne utječe negativno na srce i krvotok, nego pojačava protok krvi i izmjenu tvari u mozgu.

U čaju ima 30% manje kofeina nego u kavi. Kofein u kavi rastvara se već u želucu, dok onaj iz čaja najvećim dijelom razgrađuje crijevni sok. Tanini isto tako djeluju na sporije primanje kofeina, pa kofein iz kave u krvotok stiže naglo, dok taj proces kod čaja teče mirnije. Naime, djelovanje kofeina iz kave dostiže vrhunac za 5 do 10 minuta, a nestaje za 30 minuta, dok kod čaja dostiže vrhunac nakon 40 minuta i nestaje nakon 70 minuta.

 Vrsta čaja  Kofein u mg  Prosječno kofeina u mg
 Crni čaj 25 - 110 40
 Oolong čaj 12 - 55 30
 Zeleni čaj 8 - 30 20
 Bijeli čaj 6 - 25 15
 Dekofeinizirani čaj 1 - 4 2
 Biljni čaj 0 0

Tekst preuzet sa http://www.coolinarika.com/
ljekovitebiljke @ 15:47 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
petak, studeni 7, 2008
 
Divlji kesten u cvatu
Divlji kesten u cvatu
Kesten je namirnica visoke energetske vrijednosti-100 grama sadrži 245 kcal.
Za razliku od oraha i lješnika,kojima je glavni sastojak masno ulje,kesten se sastoji od 44%skroba,4%š ecera,
2% masti.Zbog visokog sadržaja skroba,od kestena se može dobiti brašno koje se samo ili pomješano sa brašnom žitarica koristi za spravljanje hljeba i peciva,a zbog lake varljivosti,pogodno je u ishrani starijih i djece.
Najljekovitiji sastojak kestena jeste saponin,koji lijeci kožne bolesti.
Pupoljci i cvijetovi divljeg kestena koriste se u lijecenju reumatskih oboljenja,gihta i neuralgija,dok se plod divljeg kestena koristi u lijecenju hemoroida i uvecanje prostate, prosirenih vena, groznica usred prehlade i dijareje.

www.ljekovite biljke.bloger.hr
ljekovitebiljke @ 23:50 |Komentiraj | Komentari: 0
Epidemiološkim studijama i eksperimentalnim istraživanjima znanstvenici su potvrdili neke od važnih uloga pojedinih nutritivnih tvari na organizam. Prisjetimo se:

Voće i povrće obiluju dragocjenim hranjivim tvarima koje su izrazito povoljne za organizam.

  • rajčica obiluje likopenom koji smanjuje opasnost od razvoja pojedinih vrsta karcinoma;
  • u crnom grožđu imamo resveratrola koji sprječava oksidaciju LDL kolesterola te umanjuje opasnost od pojave bolesti krvožilnog sustava;
  • masline sadrže nezasićene masne kiseline u omjeru najpovoljnijem za organizam;
  • salate nam daju dragocjene flavonoide koji usporavaju rast zloćudnih stanica;
  • u ljetnim danima posebno se ističu breskva, marelica, mrkva i dr. namirnice bogate beta-karotenom koji čuva kožu ugroženu štetnim djelovanjem sunca.

Potrebne količine voća i povrća u svakodnevnoj prehrani

Stručnjaci planiraju dnevne i tjedne jelovnike uz zadane parametre (predviđeni dnevni unos, godišnje doba) uvrštavajući iz svake skupine namirnica odgovarajuće količine pojedinih namirnica. Uz poznate podatke o sastavu hrane i pića važno je poštovati i načela raznovrsnosti i racionalnosti. Takav jelovnik jamči dovoljan unos minerala, vitamina, proteina, ugljikohidrata...
Povrće i voće zbog svoje vlaknaste strukture imaju važnu ulogu u dijetoterapiji i prehrani osoba starije životne dobi.

Upravo je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) temeljem dugogodišnjeg iskustva tisuća eminentnih stručnjaka izradila prehrambene standarde kojima se koriste dijetetičari i nutricionisti.

Tako je pretpostavljena optimalna i dovoljna količina voća i povrća u svakodnevnoj prehrani.

Sami ćete lako napraviti plan uz pomoć piramide pravilne prehrane, koja slikovito i prostorno daje viziju poželjnog rasporeda namirnica.

Od ukupne količine povrća i voća odabranog za dnevnu potrošnju, važno je da oko 1/3 koristimo u svježem obliku (bez termičke obrade).

Može li se pretjerati s unosom voća i povrća

Najčešće govorimo o nedovoljnom unosu voća i povrća, dok se u sezonskom voću (npr. trešnje, lubenice) može dnevno pretjerati, što i nije prevelika šteta. Sezona pojedinog voća i povrća najčešće je kratka te ne stignemo pretjerivati uz eventualne posljedice.
Moguće je jedino da unos pojedine namirnice ide na štetu neke druge.

Ukoliko je tanjur šaren i poštujemo načelo raznovrsnosti, nema opasnosti od nedostatka određenih nutrijenata zbog nekonzumiranja namirnica bogatih tim tvarima.

ljekovitebiljke @ 19:44 |Komentiraj | Komentari: 0
ponedjeljak, studeni 3, 2008
 Peršin:                    Peršin obiluje vitaminom C, koji je dobar za imunološki sustav i potiče zacijeljenje rana. Čak i manja količina ove biljke (oko 30 grama) u vašem obroku pokrit će pola dnevne potrebe organizma za vitaminom C.

Peršin je i dobar izvor beta-karotena, te štiti tijelo od djelovanja slobodnih radikala, koji su odgovorni za niz bolesti - od srčanih oboljenja do raka.                                                                                                 


Potočarka   


Iako nudi oštriji okus, te ju stoga možda neće svatko koristiti, potočarka je iznimno hranjiva.

Sadrži više vitamina C nego naranča, te više željeza nego špinat. Također obiluje beta-karotenom, a konzumiranje ove biljke vidjet će se prije svega na vašoj zdravoj i sjajnoj koži.

Potočarka smanjuje i rizik od raka- studija Ulster sveučilišta pokazala je da reducira oštećenja DNA od kojih stanice postaju kancerogene.

Origano

Origano djeluje protiv niza bakterija, uključujući i one odgovorne za Escherichiu coli, salmonelu i prehladu, otkrili su australski istraživači.

Bogat je vitaminom K, koji je nužan za zdravlje kostiju. Osim toga, origano je snažan antioksidant i pomaže u borbi protiv slobodnih radikala.

Ružmarin

Listići ružmarina odlični su saveznici protiv moždanih udara i neuroloških bolesti, uključujući i Alzheimerovu bolest.

Češnjak pročišćava arterije i pomeže kod prehlade (Foto:arhiva)
Korištenje ružmarina kao začina može usporiti proces starenja mozga, tvrde znanstvenici Burnham instituta za medicinska istraživanja iz SAD-a.

Nedavno provedeno švicarsko-njemačko istraživanje pokazuje kako ružmarin pozitivno utječe na upalne procese u tijelu, i pomaže u borbi protiv proširenih arterija i Chronove bolesti.

Timijan

Aktivni sastojci timijana dugo su se koristili u tradicionalnoj biljnoj medicini protiv plućnih bolesti.

Moderna istraživanja, pak, ističu antiseptičko i antioksidanto djelovanje timijana.

Učestalim korišenjem ovog začina smanjujete rizik od kroničnih bolesti- srčanih oboljenja i udara.

Češnjak

Stariji su češnjak koristili protiv prehlada i upalnih procesa, i to davno prije otkrića pencilina. Manje količine češnjaka u dnevnim obrocima smanjit će rizik od srčanih oboljenja te od raka.

Klinički je dokazano kako češnjak pročišćava arterije i sprječava začepljenja krvnih žila.

ljekovitebiljke @ 20:26 |Komentiraj | Komentari: 0
nedjelja, studeni 2, 2008

Energetska i nutritivna vrijednost

Kremasta, slatka i bogata dijetalnim vlaknima i vitaminima, banana je voće koje obožavaju sve generacije. Idealno je voće za malu djecu jer vrlo rijetko izaziva alergije, a sportašima je izvor energije i kalija. Kombinacija pektina i škroba osigurava kompleksne ugljikohidrate, čijom se razgradnjom postupno oslobađa energija.

Jedna banana (oko 100 g) ima 89 kcal / 372 kJ. Banane sadrže 74% vode, 1% bjelančevina, 0,5% masti, 13,5% šećera, 23% ugljikohidrata i 3,4% biljnih vlakana. Bogate su kalijem, a sadrže i magnezij, kalcij, fluor, fosfor, željezo, cink i bakar. Banane su isto tako bogate i vitaminima, najviše sadrže beta-karoten, vitamine grupe B, te vitamine C i E.

Ovo je voće vrlo dobar izvor vitamina B6 te dobar izvor dijetalnih vlakana, vitamina C, kalija i mangana.

Nezrele banane sadrže oko 25% škroba i tek oko 1% šećera. Prirodna enzimska reakcija zrenja dovodi do konverzije ovako visoke razine šećera iz škroba, tako da zrele banane sadrže oko 20% šećera. Sadrži i probiotske šećere, fruktooligosaharide (inulin).

DOBAR IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 10 posto dnevnih potreba RDA
ODLIČAN IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20 posto dnevnih potreba RDA
RDA - Recommended Dietary Allowances (preporučene dnevne količine)

Ljekovitost

Banana je biljka koja pripada porodici Liliaceae zajedno s ljiljanima i orhidejama. Njezina stabla mogu narasti do osam metara visine.

Banana je bogata kalijem, ključnim mineralom koji pomaže u normalizaciji krvnog tlaka, funkcije srca, radu stanica, živaca i mišića. Dosadašnje mnogobrojne studije pokazale su da prehrana bogata kalijem, magnezijem i dijetalnim vlaknima znatno smanjuje rizik od srčanog udara.

Zrele banane sadrže tvari koje djeluju na dva načina: aktiviraju epitelne stanice sluznice želuca tako da proizvode debeli zaštitni sloj sluzi koji predstavlja barijeru želučanoj kiselini i eliminiraju bakterije iz želuca (osobito Heliobacter pylori) za koje se pouzdano zna da uzrokuju nastanak čira. U jednoj od studija pokazalo se kako mješavina banane i mlijeka bitno smanjuje lučenje želučane kiseline.

Banane su i dobar izvor pektina, topljivih vlakana, koji upijaju tekućinu te na taj način potpomažu normalnu peristaltiku (pokretljivost) probavnog kanala i olakšavaju izlučivanje stolice.

Ujedno banane povećavaju sposobnost vlastitog organizma da apsorbira kalcij, pa time ovo voće posredno pomaže usporavanju gubitka kalcija iz kostiju kod bolesti kao što je osteoporoza.

Velika količina fruktooligosaharida u banani hrana su probiotičkim bakterijama, normalnim stanovnicima naših crijeva, čiji se broj povećava, a na taj način i njihova produkcija vitamina i probavnih enzima kojima omogućavaju apsorpciju važnih nutrijenata, pa tako i kalcija. S time je povezano i znatno smanjenje rizika od karcinoma crijeva.

 

www.coolinarika.com


ljekovitebiljke @ 12:50 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
Da hrana bogata dijetalnim vlaknima štiti od raka kolona, odavno se pretpostavlja, ali tek netom objavljeni rezultati istraživanja pružaju vrlo čvrste dokaze. Prehrana iz samoposluge povećava rizik od pojave raka, a odlazak na zelenu tržnicu ga smanjuje. Pridržavanje pravila "5 puta dnevno" smanjuje rizik gotovo za polovicu.

Obroci s namirnicama bogatim vlaknastom strukturom, voćem, povrćem i žitaricama ne mogu se jednostavno zamijeniti celuloznim dodacima prehrani.

Kada se govori o znanstvenim istraživanjima u prehrani, citiraju se uglavnom američki istraživači ne zato što mi na Starom kontinentu ne bismo znali raditi, nego zato što su takva istraživanja vrlo skupa. Pa ipak, po prvi put upravo su objavljeni rezultati studije rađene u 10 zemalja EU. Istraživanje je obuhvatilo pola milijuna ljudi, dakle radi se o do sada najvećem istraživačkom pothvatu svih vremena. Pitanje je bilo kakva je veza hrane bogate dijetalnim vlaknima i pojave raka ili, drugim riječima, kako rafinirana hrana bez vlaknaste strukture djeluje na pojavu raka kolona i kretanje smrtnosti ljudi na području EU. Naime, godišnje od te vrste raka u svijetu oboli oko milijun ljudi i trend je njegovo povećanje.

Istraživanje je obavilo British Medical Research Council Dunn Human Nutrition iz Cambridgea, a temeljna poruka jest – veza hrane i raka ili, bolje rečeno, veza između prehrambenih navika i raka kolona pouzdana je i čvrsta i na tu se vezu može utjecati – promjenom navika! Voditeljica projekta bila je dr. Sheila Bingham. Svaka zemlja EU dala je svoje istraživače i novce, a rezultati su statistički obrađeni i sumirani u Engleskoj.

Preporuka "5 puta dnevno"

Ako od ovog trenutka udvostručite konzumiranje povrća, voća i žitarica, možete računati da ćete smanjiti rizik dobivanja raka kolona za 40%. Da se to praktično provede u kuhinji, uvedeno je pravilo "5 puta dnevno", tj. po komad povrća, voća i žitnih proizvoda (kruha) konzumirati pet puta u danu. Konzumentima mesa nikako se ne piše dobro. Zašto?

Poznato je: što više mesa – manje povrća i voća! Dakle, Hrvati bi u dogledno vrijeme trebali na tanjuru napraviti revolucionarnu promjenu odnosa mesa s jedne, te povrća, voća i žitarica s druge strane. Kako se došlo baš do pravila "5 puta dnevno"? Studijom je utvrđeno da je najniži rizik od raka kolona upravo kod osoba koje su svoje tanjure pretvorile u izložbu kuhanog povrća, a svoje stolove ukrasile narančama, limunima, grejpom, kivijem i drugim voćem. Radi se, dakle, o najmanje 5 komada povrća, 5 komada voća i 5 kriški crnoga kruha. Zaključno dolazimo do mediteranske prehrane koja nam stoji nadohvat ruke, ali nikako da nam postane svakodnevnom navikom.

Ranije znanstvene špekulacije oko doziranja dnevnog unosa vlaknaste strukture bile su na razini 2 kriške crnog (raženog) kruha dnevno, što je sada bitno povećano. Promijenjeno je stajalište o raznim vlaknastim dodacima na bazi celuloze i jedinstven je zaključak kako prirodni kompleks iz namirnice ne mogu zamijeniti nikakvi dodaci.

Golema studija publicirana u uglednom časopisu Lancet u broju od 3. svibnja 2003. godine, velik broj ispitanika i značajna sredstva uložena u istraživanje, ne bi bili toliko uvjerljivi da potvrda rezultata nije stigla i s druge strane Atlantika. Naime, u SAD-u su europsku studiju u potpunosti potvrdili objavom rezultata vlastitih istraživanja koja je na 37 000 ljudi proveo National Cancer Institute iz Rockvilla, Maryland. Od ispitanika je 3 600 njih imalo polipe debelog crijeva, koji su s medicinskog stajališta prvi predznak nadolazećeg raka kolona.

Promjena prehrambenih navika izbacivanjem mesa iz prehrane i uvođenjem većeg broja obroka s povrćem, voćem i žitaricama, smanjila je rizik od pretvorbe polipa (adenoma) u rak za gotovo 50%. Oni su dali do znanja još jednu važnu činjenicu: obroci s namirnicama bogatim vlaknastom strukturom ne mogu se jednostavno zamijeniti celuloznim dodacima prehrani.

Sveobuhvatna studija EU pobila je zaključke nekih manjih švedskih, finskih i američkih studija koje su prije par godina tvrdile da između vlaknaste strukture u hrani i raka kolona nema gotovo nikakve veze, a koje su nakon objave izazvale dosta veliku zabunu. Za Engleze su ta istraživanja vrlo bitna jer kod njih godišnje od raka kolona umire 16 170 osoba zrele dobi. I još nešto, studija nije obuhvatila razne celulozne dodatke prehrani, nego isključivo prirodnu hranu spremnu za konzumiranje (voće, povrće i žitarice). Naravno, to nikako ne ide u prilog sve brojnijim proizvođačima preparata na bazi psiliuma, posija, celuloze i sl. jer je očito da tijelo ne reagira na isti način kada se unese prirodna hrana i industrijski preparat.

O tome koja hrana i u kojem obliku nosi najviše ukupnih vlakana (celuloze, hemiceluloze, pektina, lignina, polisaharidnih guma), mnogo je pisano, a ovdje ćemo dati ono što je najvažnije kod svih triju skupina namirnica, tj. kod voća, povrća i žitarica.

 

www.coolinarika.com


ljekovitebiljke @ 12:39 |Komentiraj | Komentari: 0
*
Arhiva
« » stu 2008
Anketa
Koje su vam najdraže biljke?